Zemun, Stari grad, Vračar, Palilula Voždovac, kao i drugi delovi Beograda obiluju starim zgradama sagrađenim u 19. i 20. veku. Reč je, dakle, o urbanističko-arhitektonskim draguljima koje treba sačuvati, rekonstruisati i obući ih u novo ruho primereno vremenu u kome živimo. 

Posebno su zanimljivi ulazi takvih zgrada koje možemo svrstati i u muzeje na otvorenom zbog stila u kome su građeni, ornamenata i simbolike koje imaju za stari Beograd koga, nažalost, više uglavnom nema. 

Ritam grada se zalaže da se takvi ulazi obnove i predstave javnosti kao kulturno-istorijska celina. 

U saradnji budućih gradskih vlasti, čiji će stožer biti koalicija Ritam grada, i stanara tih zgrada treba podeliti troškove rekonstrukcije da finansijski teret ne bi spao na, uglavnom, vremešne stanare. 

Dakle, uređenje ulaza koji su stari na način da deo finansira Grad Beograd, a deo stanari,  jedna je od veoma važnih programskih tačaka Ritma grada, koja će biti realizovana odmah po preuzimanju vlasti u našoj prestonici.

Zajednički finansijski model  podrazumeva sledeće korake:

  • Procena troškova
  • Dogovor sa Gradom Beogradom
  • Konsultacije sa stanarima
  •  Zajedničko finansiranje
  •  Planiranje i sprovođenje radova
  • Transparentnost i nadzor
  • Održavanje i upravljanje